Kamene kugle

ZAŠTIĆENI MINERALI I FOSILI

Kamene kugle pronađene su na sjevernim padinama brda Šubira u Općini Pojezerje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, kod mjesta Otrić-Seoca. Otkrivene su pri izgradnji autoceste A1 Zagreb – Split – Dubrovnik u listopadu 2009. i travnju 2010. godine. Zaštićene su 20. srpnja 2011., u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18 i 14/19) i to u kategoriji zaštićenog minerala.

Zaštićeni mineral u ovom slučaju je nakupina minerala, odnosno nodularna konkrecija silikatno-karbonatnog sastava promjera od 2 do 30 centimetara s laminiranom unutarnjom građom pri čemu su tamnije lamine silikatne (građene su od minerala opala), a svijetlije karbonatne. U skladu sa 109. člankom  Zakona o zaštiti prirode, onaj tko pronađe mineral ili fosil izniman zbog svoje rijetkosti, veličine i izgleda, ili ima obrazovno i znanstveno značenje, dužan ga je, nakon pronalaska,  prijaviti Ministarstvu zaštite okoliša i energetike u roku od osam dana.

Kugle su zaštićene zbog svoje rijetkosti, izgleda i velikoga znanstvenog značenja, a kako je nalazište neposredno uz autocestu, zaštićene su izvan nalazišta ili ex situ. Vlasništvo su Republike Hrvatske, te ih je zabranjeno uništavati i oštećivati njihova nalazišta. Istaknimo da se ne smiju odnositi iz prirode i/ili kojim slučajem izvoziti. Općina Pojezerje, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i Javna ustanova Park prirode Biokovo zaduženi su za njihovu zaštitu i čuvanje. Dubrovačko-neretvanska županija posebna je i jedinstvena upravo zato što jedina u Hrvatskoj posjeduje zaštićeni mineral.

Kamene kugle potječu iz geološkog razdoblja gornje krede, odnosno turona (razdoblje prije oko 90 milijuna godina). Okoliš u kojemu su nastajale u nekadašnjem oceanu Tetisu bio je hemipelagički (morski sediment sastavljen od čestica gline i mulja, a sastoji se od terigenog materijala nanesenog s kopna te od biogenog materijala s kopna ili iz mora). Podrijetlo materijala je organsko, odnosno potječe od planktona i spikula/ostataka kremenih spužvi te rijetkih dijelova morskih ljiljana (krinoida).

Spomenuto područje, ali i njegova šira okolica, tijekom mezozoika (prije 251 do prije 65 milijuna godina) bilo je dio Jadranske karbonatne platforme, terena koji je nastao odvajanjem od Adrijske mikroploče. Današnja Općina Pojezerje pripadala je centralnom dijelu spomenute platforme na čijem su prostoru naslage gornje krede jako dobro razvijene, a detaljno su istražene i opisane na temelju naslaga s otoka Brača.

Nastanak tih, kako stručnjaci kažu, nodularnih konkrecija veže se uz još neočvrsnuti morski sediment koji sadržava vodu zasićenu različitim otopljenim mineralima. U takvom okolišu nastaje kristalizacijska jezgra oko koje se postupno vežu mineralne tvari iz otopine. Kako te tvari iz svih smjerova nadolaze jednakom brzinom, nastaju kuglasti oblici. Iznimno pravilne sferoidne kugle oblikuju se procesom difuzije, odnosno migracijom iona kroz vodu u porama koja se ne kreće. Nastanak tako pravilnih kugli zahtijeva posebne uvjete u okolišu (zasićenje silicijevim dioksidom u neočvrsnutom sedimentu), a njihova dodatna vrijednost je u izmjeni karbonatnih i opalnih (silikatnih) lamela, kao posljedice promjene kemijskih uvjeta tijekom postanka.